Možda već poznajete nekoga tko radi skraćeno radno vrijeme i kao takav radi puno radno vrijeme preko 35 sati tijekom 4 dana.
Četverodnevni radni tjedan relativno je nov koncept, nastao uglavnom zbog napretka u tehnologiji, a mnoge tvrtke diljem svijeta već isprobavaju ideju s obećavajućim rezultatima i za zaposlenike i za poslodavce.
Prema pisanju Change Recruitment Group, četverodnevni radni tjedan može se činiti kao radikalna ideja, no od kasnog 19. stoljeća u svijetu se postupno smanjivao broj radnih sati unutar tipičnog radnog tjedna. Tako je 1890. vlada SAD-a procijenila kako zaposlenik s punim radnim vremenom u proizvodnom pogonu radi u prosjeku 100 sati tjedno. Do sredine 20. stoljeća zaposlenici u proizvodnji radili su samo 40 sati tjedno, stoga je evidentno kako smanjenje trenutnog radnog tjedna nije ni približno tako radikalno.
U bliskoj budućnosti, kako ističe Change Recruitment Group, vjerojatno ćemo vidjeti povećanje daljinskog i fleksibilnijeg radnog rasporeda kao što je 4-dnevni radni tjedan. Ovakva organizacija rade ne samo da povećava zadovoljstvo zaposlenika, timski rad, produktivnost i rezultate tvrtke, već i smanjuje razinu stresa.
Povećana produktivnost
Dubinsko ispitivanje odnosa i produktivnosti koje je provelo Sveučilište Sanford otkrilo je jasnu korelaciju između ta dva čimbenika. Prezaposleni zaposlenici zapravo su manje produktivni od zaposlenika koji rade prosječan ili normalan radni tjedan.
Tvrtka Perpetual Guardian sa sjedištem u Novom Zelandu također je napravila probnu studiju 4-dnevnog radnog tjedna. Rezultati su pokazali da zaposlenici, ne samo da su zadržali istu razinu produktivnosti, već su pokazali i poboljšanja u zadovoljstvu poslom, timskom radu, ravnoteži između posla i života te odanosti tvrtki. Zaposlenici su također doživjeli manje stresa sa smanjenjem od 45% na 38%.
Rezultati ove studije nisu iznenađujući s obzirom na to da neke od najproduktivnijih zemalja svijeta, poput Norveške, Danske, Njemačke i Nizozemske, u prosjeku rade oko 27 sati tjedno – isti sati predloženi su za 4-dnevni radni tjedan u Velikoj Britaniji.
Jednako radno mjesto
Istraživanje o rodnom jazu u plaćama koje je proveo Vladin ured za jednakost pokazuje da otprilike dva milijuna Britanaca trenutno nije zaposleno zbog odgovornosti za brigu o djeci, a 89% tih ljudi su žene.
4-dnevni radni tjedan promicao bi ravnopravno radno mjesto jer bi zaposlenici mogli provoditi više vremena sa svojim obiteljima i bolje usklađivati brigu i radne obveze.
Bolji angažman zaposlenika
4-dnevni tjedan može dovesti do sretnijih i predanijih zaposlenika. Manje je vjerojatno da će zaposlenici biti pod stresom ili uzimati bolovanje jer imaju dovoljno vremena za odmor i oporavak. Kao rezultat toga, vraćaju se na posao osjećajući se spremnim za nove izazove.
Od 2015. do 2017. Švedska je provela probnu studiju o kraćem radnom tjednu. Medicinske sestre u domu za njegu radile su samo 6 sati pet dana u tjednu. Rezultati su bili uglavnom pozitivni s medicinskim sestrama koje su bilježile manje bolovanja, izvještavajući o boljem zdravlju i mentalnoj dobrobiti te većem angažmanu jer su organizirale 85% više aktivnosti za pacijente u svojoj skrbi.
Manji ugljični otisak
Zemlje s kraćim radnim vremenom obično imaju manji ugljični otisak pa bi smanjenje radnog tjedna s 5 na 4 dana također moglo imati koristi za okoliš. Skraćivanje radnog tjedna znači da zaposlenici ne moraju toliko putovati na posao, a velike poslovne zgrade koriste se samo četiri dana u tjednu.
Ispitivanje koje je provela američka država Utah za državne službenike pokazalo je značajan ekološki učinak smanjenja prosječnog radnog tjedna s pet na četiri dana. Tijekom prvih deset mjeseci, zatvaranjem velike poslovne zgrade petkom, ušteđeno je preko 1,8 milijuna američkih dolara (1,36 milijuna funti) u troškovima energije i smanjeno je najmanje 6000 metričkih tona emisije ugljičnog dioksida. Ako se uračunaju i putovanja zaposlenika na posao, Utah je procijenio da bi mogao uštedjeti 12.000 metričkih tona CO2, što je ekvivalent uklanjanju 2.300 automobila s ceste tijekom jedne godine, jednostavno radeći jedan dan manje u tjednu!
Postoje li nedostaci 4-dnevnog radnog tjedna?
Iako 4-dnevni radni tjedan svakako ima mnogo prednosti, postoji i nekoliko nedostataka. Neke od prethodno razmatranih studija, poput one koja uključuje švedske medicinske sestre, u konačnici su utvrdile da projekt nije isplativ. Provođenje četverodnevnog radnog tjedna može biti teško jer zahtijeva odgovarajuću podršku, tehnologiju i kulturu radnog mjesta. Nove promjene neizbježno će naići na izazove i nedostatke.
Zadovoljstvo kupaca
Studija u Utahu, koja je doživjela neke fantastične ekološke rezultate, kao i beneficije zaposlenika i poslodavaca, zapravo je zatvorena zbog slabog zadovoljstva kupaca. Korisnici su se žalili da nisu mogli pristupiti državnim uslugama s uredima zatvorenim u petak.
Korištenje tehnologije, kao što su chatbotovi i web-stranice s AI-om, moglo bi riješiti probleme vezane uz zadovoljstvo korisnika jer bi korisnicima omogućilo još jedan put podrške umjesto oslanjanja na uredsko osoblje.
Trebate li prihvatiti 4-dnevni radni tjedan?
Mnogi se slažu kako će u bližoj budućnosti napredna tehnologija, posebice AI, nadmašiti mogućnosti ljudskih zaposlenika. Stoga će se morati donijeti neke ključne odluke u vezi s budućnošću rada te kako najbolje zaštititi i promicati dobrobit ljudi.
Zbog toga je ideja o 4-dnevnom radnom tjednu dobra, jer bi tehnologija omogućila nastavak poslovanja kao i obično, dok ljudi i dalje mogu imati smislene karijere uz bolju ravnotežu između posla i života.
